|
U karaševskim selima pokladni običaji razlikuju se od mjesta do mjesta. Svaki kraj ima svoje specifičnosti, a Zajedništvo Hrvata podržalo je pokladna veselja u svim karaševskim mjestima gdje su bila organizirana.
U Karaševu, Osnovna škola broj 2. i ove je godine pripremila jednu malu pokladnu predstavu, gdje su se njezini učenici maskirali u najrazličitije likove, od vještica i princeza, pa sve do lovaca ili likova iz bujne mašte onih koji su ih stvarali.
Pokladno veselje
u lupačkoj općini
Neposredno prije korizme u Klokotiču bilo je održano pokladno veselje
koje je počelo u subotu navečer, 18. veljače s maskenbalom i igrankom u
Domu kulture, a taj način veselja i maskiranja produžio se i u sljedeća
tri dana, sve do utorka, 21. veljače. Pokladni utorak, posljednji je dan
prije Pepelnice (Čiste srijede) u kojemu je dozvoljeno uživanje u
zabavi i hrani prije ulaska u Korizmu, kada svaki vjernik, kršćanin, zna
da je to period priprave i pročišćavanja za najveći kršćanski blagdan,
Uskrs, i da su sva ta uživanja zabranjena sedam tijedana.
POKLADNO VESELJE
U KARAšEVSKIH HRVATA
Pokladni običaji su oduvijek bili zanimljivi. Nažalost, danas ti običaji
karaševskih
Hrvata u nekim selima počeli su polako izumirati. U onim selima, koja
još njeguju tradiciju svojih predaka i kako bi se taj običaj maskiranja
sačuvao i u naše dane, Zajedništvo Hrvata založilo se da simbilički
podržava i nagrađuje svake godine, najljepše maske koje zauzmu prva tri
mjesta u svim karaševskim selima gdje se organiziju maskenbali za
pokladna veselja. Isto tako, simbolične nagrade, dodjelio je i Osnovnim
školama koje su održale maskenbal za učenike.
Prerušavanje naših „mušorka“ u najrazličitije likove, razveselilo je
mještane karaševskih sela, od najmanjeg do najstarijeg. Mještani treće
dobi od godine do godine iznenađeni su sve šarenijim maskama (koje ovi
mlađi na sebe stavljaju) i prisjećaju se ovom prilikom kako je to nekada
jednostavnije bilo.
Pokladno veselje doseglo je vrhunac u ova tri sela, sljedećim
redoslijedom: u subotu, 18. veljače u Klokotiču, a u Vodniku i Ravniku,
na pokladni utorak, 21. veljače. Tih dana, bile su održane igranke u
Domu kulture, a prije igranka održala se parada kostima i maski uz već
tradicionalni „danac i portanje mušorka“. Dok se šaroliko pokladno
društvo veselilo u dancu, žiri je imao dovoljno vremena da odluči i vidi
koje bi bile najljepše tri maske ili pak grupice kostimiranih i
ocjeniti koja nagrada, kome će biti dodjeljena. Jedini problem bio je
taj što kod nagrada, pored ostalih poslastica, našla se i po koja boca s
alkoholnim pićem. Kako je žiri nagrađivao najljepše maske i kostimi,
nisu mogli predvidjeti da u nekim grupama ispod maske bilo je i
maloljetnika. To su tek primjetili kad su sve maske bile skinute.
Organizatori ovog veselja i njihovi sponzori, obećali su da se takav
incident iduće godine neće više ponoviti.
Mnogobrojnu publiku ugodno je iznenadila i pokladna povorka koja je
išla kroz selo na pokladni utorak. U Klokotiču bila je to grupa
„Karaševska svadba“ preodjevena u „mladu i mladoženju, kuma i kumu“ i
ostale članove svadbe. Oni su na raskrižju, ispred Osnovne škole i Doma
kulture, pokrenuli karaševski „danac, portanje, na mestu, dva i dva “. A
u Vodniku, bili su to „mošulje“, tradicionalno odjeveni u „kužuci“ i
opasani sa „zvone“.
Pokladni utorak poznat je u našim selima pod nazivom: „poklade“ ili
„fašanke“, a oni koji se maskiraju zovu se „mušorke ili mošulje“. Pored
lijepog veselja, utorak prije Pepelnice, specifičan je i po tome što se
toga dana, točno u dvanaest sati u ponoć, prekida veselje upravo u
trenutak kad s crkvenog tornja zazvoni zvono i svi prisutni, najprije
izmole „Oče naš i vjerovanje“ i poslije krenu iz Doma kulture svome domu
i obitelji. Nema više nikakvih pučkih veselja sve do Uskrsa.
Poklade ili fašanke su dani maškara i karnevala kada duševno i tijelesno
možemo si priuštiti skoro sve. Možeš se maskirati u koga hoćeš, možeš
govoriti sve što želiš, možeš biti ono što najviše mrziš ili pak voliš.
Možeš biti sve dok sa tornja kucne zvono točno u 12h u ponoć, kao i u bajci s Pepeljugom. A od tog trenutka, stvaran život započinje svoj normalan tijek.
Slaviţa Muselin
|