Arhiva articole ![]() ![]() Search by tag : kafic, rimer, sojka, uniunea croatilor |
DAN MATERINSKOG JEZIKA |
![]() |
![]() |
![]() |
marti, 25 aprilie 2023 | |
Jezik je oblik ljudske kreativnosti, a materinski jezik reflektira vezu između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Učenje materinskog jezika kao i njegova uporaba u svakodnevnoj komunikaciji doprinosi očuvanju identiteta svake etničke skupine. Dan materinskog jezika obilježen je 17.03.2023. godine u dvorani Amfiteatar Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj. O materinskome jeziku su govorili Slobodan Gera, predsjednik ZHR-a i profesori hrvatskog jezika, a počast karaševskomu govoru dali su i brojni učenici iz karaševskih škola prisutni na proslavi.
“Danas je svečani trenutak za našu hrvatsku manjinu iz Rumunjske, a to je događaj koji se obilježava i u našoj domovini Hrvatskoj. Isto kao i prošle godine, danas smo se okupili svi zajedno u Zajedništvu kako bismo proslavili Dan hrvatskog materinskog jezika! Svima je vama opće poznato da je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje pokrenuo posebnu manifestaciju nazvanu Mjesec hrvatskog jezika, od 21. veljače kada se inače slavi Međunarodni dan materinskoga jezika u svijetu, pa sve do 17. ožujka, to jest danas, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine.
Čestitam svima koji sudjeljujete na ovoj kulturnoj manifestaciji i svima koji ste sudjelovali na županijskoj fazi Olimpijade hrvatskoga jezika te vam želim puno uspjeha na nacionalnoj fazi Olimpijade hrvatskog jezika”! Od nastavnika prisutnih na kulturnoj manifestaciji spomenuo bih prof. Alinu Mištoju, ravnateljicu Dvojezične gimnazije u Karaševu, prof. Mariju Dogariu, prof. Milenu Bajku, prof. Marjana B. Lucacelu, vlč. Milana Simu, uč. Mikolu Žigmula, odg. Mariju Kedu, uč. Aidu Borcescu, uč. Mariju Vlasić, uč. Mariju Muselin i učiteljicu Anu Filku, glavnu inspektoricu za manjine u Karaš-severinskoj županiji. Materinski jezik jedno je od naših najdragocjenijih dobara. I ne samo zato što smo ga naslijedili od najdražih ljudi u našim životima, već zato što nas materinski jezik sve definira, karakteri-zira i predstavlja. Samo govoreći ga i trajno pazeći na njega možemo se osjećati ravnopravnima. I doista, učenici iz svih karaševskih škola su za vrijeme proslave pazili karaševski jezik i govorili su ga, bilo recitirajući pjesme lupačkog pjesnika Milje Šere, bilo vlastite pjesme ili tekstove pod raznim lijepim naslovima o jeziku kao što su „Moj jezik“, „Lijep je naš jezik“, Moj materinski jezik“, „Hrvatski jezik“, „Karaševski jezik“ ili pak „Moj najdraži jezik“. U pročitanim stihovima i ulomcima na karaševskom govoru glavni protagonisti manifestacije izrazili su zapravo vlastite stavove o materinskom jeziku te naglasili važnost očuvanja jezične raznolikosti u svijetu, jedno od najvažnijih bogatstava prošlosti, kulture i identiteta čovječanstva. U pročitanim stihovima progovorila je zapravo ljuvav i poštovanje mladih sudionika manifestacije prema materinskom jeziku i činjenica da bez jezika ne bismo niti postojali kao narod. Materinski jezik je blago prema kojem se svaki čovjek mora odnositi s ljubavlju i poštovanjem, poručili su najmlađi sudionici kulturne manifestacije i zaključili da je Rumunjska model interkulturalnosti i skladnog suživota nacionalnih manjina s većinskim narodom.
Ivan Dobra |
Urmator > |
---|