Tmurno vrijeme početkom prosinca donijelo nam je još tmurniju vijest, a to povijesno važan događaj koji se ovih dana zbio.
Riječ je o kralju Mihaiu I. O njemu ovih dana izvješćuju sve televizijske kuće, novine, časopisi, na poznatim se televizijskim kanalima vrte emisije o njemu.
A tema kralja u Rumunjskoj ima itekako veze sa školstvom. Ponajprije s poviješću, s prešućenom poviješću. Pripa-dam generaciji koju su nažalost u školi učili da je kralj napustio zemlju, zapravo pobjegao, s velikim brojem vagona, punih raznoraznih skupocjenih umjetnina i svakovrsnog blaga. Znači da je pobjegao vrlo bogat, da je napustio jadni napaćeni narod, i da bi zemlja u kojoj živimo tobože trebala biti sretna što je otišao. Nakon pada komunizma, nakon školovanja, odlaska vani, nakon čitanja povijesnih knjiga i članaka, otkrila sam (a vjerujem da su na isti otkrili i otkrivali i ostali) istinu o kraljevskoj obitelji.
Prije nego što nastavim pisati o kralju Mihaiu, ne mogu a da ne postavim pitanje, mučno i teško: kako je bivši režim, zapravo pojedinci koji su taj režim tvorili, mogao toliko okrutno lagati, iskrivljavati istinu? Kralj Mihai bio je posljed-nji šef države iz Drugog svjetskog rata. Kao što je kraljevska obitelj objavila, preminuo je u utorak u 97. godini u svome domu u Švicarskoj. Pred kraj života bolovao je od zloćudne bolesti i povukao se iz javnog života u ožujku 2016. Rođen je 25. listopada 1921. godine u vladarskoj obitelji Hohenzollern-Sigmaringen. Otac mu je bio kralj Carol II (poznat po svojim ljubavnim aferama, ponajviše s crvenokosom Elena Lupescu, poznata kao Duduia) a majka Elena, grčka princeza. Bio je kralj u dva navrata. Prvi put nakon smrti njegova djeda, kralja Ferdinand I., od 1927. – 1930., i drugi put nakon što je njegov otac Carol II abdicirao, od 1940. – 1947. Njegova najhrabrija i naj-poznatija odluka bila je proglašenje rata nacističkoj Njemačkoj 23. kolovoza 1944., i uhićenje čelnika marionetskog režima i Hitlerova poslušnika Iona Antonescua. Bio je vrlo mlad i ogromna je odgovor-nost ležala na njegovim leđima. Kako je u intervjuu za dokumentarni film „Kraljev rat” izjavio bivši visoki dužnosnik NATO-a, Wesley Clark, kralj Mihael I imao je sve odlike vođe. Zahvaljujući njegovoj odluci Drugi je svjetski rat skraćen za 200 dana i spašeno je stotine tisuća života. Međutim, to mu nije puno pomoglo nakon rata kada je Rumunjska bila pod sovjetskom okupacijom, političke stranke su bile zabranjene, a izbori lažirani kako bi se nametnuo komunistički režim pod kontrolom Moskve.
